Srednja škola Zlatar

"KAJ SU DELALI NAŠI STARI KAD NISU DELALI"

Srednja škola Zlatar u svome radu nastoji, uz obrazovna postignuća, istaknuti i važnost odgojne komponente kroz različite aktivnosti u tom segmentu. Svakodnevno smo preplavljeni temama poput nasilja, ovisnosti, suicida, krađe, korupcije... i nekako nam se čini da je u javnosti veliki naglasak isključivo na negativnim društvenim pojavama. Smatramo da je mladima potrebno ponuditi i nešto pozitivno i drugačije kako bi se skrenula pažnja na jednostavne i lijepe stvari iz svakodnevnog života te kako bi se kod mladih razvijalo domoljublje i svijest o bogatstvu kulturnog naslijeđa našeg zavičaja.

U školskoj godini 2010./2011. osmislili smo projekt iz područja etnologije na temu provođenja slobodnog vremena te suvremenih i tradicionalnih oblika zabave. Projektom pod nazivom «Kaj su delali naši stari kad nisu delali» željeli smo napraviti usporedbu u načinu i kvaliteti provođenja slobodnog vremena u prošlosti i danas na području Krapinsko-zagorske županije. Osim toga, željeli smo prikupiti igre koje su igrali naši stari i upoznati učenike s nekim tradicionalnim aktivnostima. Krajnji je cilj projekta bio potaknuti učenike na raznovrsnije provođenje slobodnog vremena i razvijanje svijesti o vrijednostima naše kulturne baštine.

Priručnik „Kaj su delali naši stari kad nisu delali“ završna je aktivnost ovog projekta i predstavlja svojevrsno zaokruživanje svega što smo u projektu radili. Priručnik je zamišljen kao instrument svakodnevne upotrebe u odgojno-obrazovnom radu, a sastoji se od četiri dijela. U prvom se dijelu čitatelji mogu detaljnije upoznati s projektom «Kaj su delali naši stari kad nisu delali» i tijekom njegovih aktivnosti. Drugi dio uključuje opis metodologije i rezultata istraživanja o slobodnome vremenu nekad i danas. U trećem su i četvrtom dijelu opisane neke od tradicionalnih igara koje smo prikupili. U prikupljanju igara sudjelovala je većina učenika naše škole te je prikupljeno sedamdesetak različitih igara. Nakon obrade prikupljenih materijala u priručnik su uvrštene trideset i dvije igre. Od toga je dvadeset i šest igara izvorno prikupljeno na području Hrvatskog zagorja, a preostalih šest igara dolazi iz drugih krajeva te su u priručnik uvrštene kao dodatak.

Nadamo se da će igre zaživjeti i da ćemo pretvaranjem usmene predaje i sjećanja naših starih u pisanu riječ omogućiti trajno čuvanje tog segmenta prošlosti.

Naslovnica priručnika